Porodicama je to lakše, pojedincima nešto teže. U porodičnom okruženju možemo prihvatiti novu situaciju kao priliku da se ponovo upoznamo sa bližnjima. Baš ponovo upoznamo? Da. Jer puni tempo modernog života sa puno obaveza nije nam dopuštao da se dovoljno posvetimo partneru, djeci, roditeljima. Ovo je idealna prilika za to. Samo da usvojimo ovaj stav i mijenjamo perspektivu gledanja na krizu. Samci mogu koristiti vrijeme za upoznavanje i razgovore sa dragim osobama putem onlajn servisa. Dakle, tražimo aktivne načine da smanjimo socijalnu izolaciju.
“Sama izolacija po sebi izaziva strah i nemir , jer su ljudi navikli da funkcioniraju u izvjesnim uslovima . Ljudi razrađuju izolaciju što stvara veći strah i zabrinutost. Strah za sebe i porodicu je sasvim normalan. Mislim da je najveći problem što ljudi čitaju dezinformacije sa društvenih mreža i raznih portala.Teško je sebi postaviti granicu, ponekad se moramo pitati: “da li mi ovo stvarno treba? Da li ću se sa time riješiti svoj problem?” Ipak način života kojeg vodimo je pitanje našeg izbora. Njegujte dijete u sebi , povežite se sa sobom i svojom porodicom , jer svi mi imamo mnogo neispričanih tema”, rekao je za naš portal magistar psihologije Ahmed Srabović.
Kriza je plodno tlo za plasiranje lažnih informacija. Lažne informacije snažno utječu na pojavu anksioznosti, pesimističnog pogleda i panike, što u slijedu osim na psihu ostavlja posljedice i na imunološki sustav. Svjedoci smo postojanja bezbroj portala koji samo kopiraju informacije, bez provjere. Ne znamo niti ko stoji iza zvučnog imena, niti kakve su mu kvalifikacije niti kakve su mu namjere. Odbacite sve što je neprovjereno. Teorije zavjere vam neće pomoći da nađete svoj mir.
Mjera koja je trenutno najoptimalnija za borbu protiv pandemije jeste smanjenje fizičkog kontakta, masovni karantin. U takvim uslovima i mogućnost dobivanja psihološke pomoći je svedena na minimum i većina servisa svoje usluge prebacuje na onlajn platforme. Autor teksta već duže vrijeme i radi putem onlajn platformi, jer neke osobe nisu u mogućnosti fizički tražiti pomoć a mnogi su udaljeni pa im je takav vid podrške neophodan. Onlaj platforme su efikasne. Može se koristiti Skajp, Zoom, Vsee, Whatsapp, Viber, Mesindžer. Neki od ovih servisa pružaju više privatnosti.